Odnos Islama prema suicidu

Mnogo je onih koji nisu ni svjesni kolikih je razmjera kod nas i u svijetu ova opasna pojava. Naime, radi se o broju koji prelazi 800 000 slučaja svake godine.

Nakon tog saznanja pokrenuta su brojna istraživanja koja su sa raznih aspekata razmatrala ovaj fenomen. Ali prije toga evo još nekih zastrašujućih podataka i činjenica do kojih su došli istraživači:

●    svakih 40 sekundi se na nekom dijelu zemaljske kugle dogodi samoubistvo

●    oko 873 000 ljudi svake godine izvrši samoubistvo

●    450 miliona ljudi boluje od nervne rastrojenosti i duševne nestabilnosti

●    u više od 90 % slučajeva razlog samoubistva je duševna nestabilnost i osjećaj beznadežnosti

●     samoubistvo je na osmom mjestu na ljestvici uzroka smrti u SAD

●    muškarci u odnosu na žene četiri puta više posežu za samoubistvom kao izlazom za svoje probleme

●    žene opet češće pokušavaju izvršiti samoubistvo

●    u 60% slučajeva samoubistvo je izvršeno vatrenim oružjem

●    istraživanja potvrđuju da je češća pojava samoubistva starijih osoba koji navrše 65 godina starosti i da su oni većinom muškarci.

Razlozi samoubistva

Postoji mnogo razloga zbog kojih ljudi posežu za očajničkim činom samoubistva, ali su istraživanja pokazala da su najčešći sljedeći razlozi:

●    beznadežnost,

●    razmišljanje o samoubistvu i pokušaj istog,

●    alkoholizam i upotreba droge,

●    nepostojanje jake vjere i svijesti da je suicid strogo zabranjen, tako da se taj korak olahko shvata ili se čak pozdravlja kao hrabar potez za nemogućnost da razum podnese veliku odgovornost za neuspjeh ili gubitak,

●    gubitak nečega veoma vrijednog (drage osobe) ili velika materijalna ili druga šteta,

●    psihološki faktori poput izolacije i neprijateljskog ponašanja i raspoloženja koji mogu voditi razmišljanju o suicidu.

Faktori zaštite od samoubistva koje spominje moderna nauka

Učenjaci (psiholozi, pedagozi, sociolozi i dr.) koji su proučavali hiljade slučajeva suicida ističu nužnost posvećivanja velike pažnje prema osobama koje pokazuju da se radi o duševno rastrojenim i psihički nestabilnim osobama, te skreću pažnju na obavezu njihovog zdravstvenog zbrinjavanja, liječenja u ustanovama specijaliziranim za te slučaje. Poznato nam je da ljekari liječe onda kada se bolest već pojavi. Učenjaci nisu do sada uspjeli pronaći lijek koji će umanjiti procenat suicida jer podaci pokazuju da je taj procenat konstantan, a nekada se čak i povećava.

Zastrašujuće cifre i pokazatelji

Evo statističkih podataka istraživanja u SAD-u 2002. godine:

●    broj samoubistava te godine u SAD- u je bio preko 31 000, 25 000 muškaraca i 6000 žena,

●    više od 5000 osoba su bili stariji od 65 godina, a oko 4000 su bili mladi (15-24 godine),

●    na osnovu ovih podataka dolazimo do zaključka da u SAD-u svakih 15 min. dođe do jednog samoubistva,

●    17 000 osoba je samooubistvo izvršilo pucajući iz pištolja, više od 6000 je izabralo vješanje, oko 700 se bacilo sa visokih zgrada, a preko 300 je odabralo smrt utapanjem u vodi,

●    godišnje u prosjeku pogine oko 100 000 osoba u raznim nesrećama, dok 30 000 ih izvrši samoubistvo,

●    u ovom izvještaju od 2002. godine se spominje da je pored ovog broja još 5000 Amerikanaca pokušalo izvršiti samoubistvo.

Iako je nauka uznapredovala a uz nju i sredstva za liječenje ove pojave, procenat samoubistava se povećao za 60 % u drugoj polovici prošlog stoljeća.

Prije se vjerovalo da svaka osoba ima ispunjene pretpostavke koje vode suicidu, ali danas se sa sigurnošću zna da je to uvjetovano određenim okolnostima. Također se prije vjerovalo da govor o suicidu ohrabruje i vodi njegovoj realizaciji, ali su istraživanja pokazala suprotno, tj. da razgovor o suicidu, njegovim posljedicama i bolnim rezultatima sprečavaju, odnosno smanjuju njegov broj.

Kur’anski lijek

Učeći i proučavajući Kur’an Časni nailazimo na ajete koji ukazuju na činjenicu da islam nije zanemario ovu pojavu, nego naprotiv, poklonio joj je dužnu pažnju i ukazao na pravilan način preventivnog liječenja. Kur’an sasvim jasno i jednostavno govori o suicidu i kaže: „I ne ubijajte se“(En-Nisa’, 29.), a muslimani su dužni poslušati ono što im njihov Gospodar, Allah, dž.š., naređuje.

Ali ako se pitamo da li je ovo dovoljno kao lijek, odgovor je ne, jer moderna istraživanja ukazuju na to da je neophodno u srca onih koji prezaju za samoubistvom ubaciti dozu nade i sa njima milosrdno postupati. Zato su otvoreni mnogobrojni centri i specijalizirane ustanove za liječenje onih koji imaju jak poriv za samoubistvom.

U Kur’anu odmah nakon citiranog dijela ajeta slijedi dio u kojem je radosna vijest za svakog mu’mina i nada koja nosi u sebi optimizam i milost: „Zaista je Allah prema vama milostiv.“

Nakon što smo saznali i uvidjeli da je najveći broj slučajeva suicida izazvan osjećanjem beznadežnosti, biva nam jasno koliki je značaj toga da Uzvišeni Allah uputi riječi u kojima se spominje Njegova milost.

Ali zapitajmo se da li je kao lijek dovoljno govoriti samo o nadi i milosti! Odgovor je ne, nije,  jer nekim ljudima to ne pomaže i nije im to dovoljno, nego se moraju i zaplašiti riječima koje ukazuju na posljedice suicida. Do tog zaključka su dovela mnoga naučna istraživanja, a na to je Kur’an ukazao još prije više od 14 stoljeća. Odmah u slijedećem ajetu Allah, dž.š., kaže: „A ko to nepravično i nasilno uradi (počini samoubistvo), Mi ćemo u vatru baciti, to je Allahu lahko.“(En-Nisa’ 30.)

Duboko razmislimo o ovoj kazni: „Mi ćemo ga u vatru baciti.“ Uistinu je to užasan kraj i zastrašujuća prijetnja svakom koji razmišlja ili pokuša da digne ruku na sebe.

Na osnovu izloženog sasvim je jasno da je Kur’an ponudio odgovarajući i funkcionalan lijek, a dokaz je i činjenica da je u islamskom svijetu među muslimanima veoma mali broj suicida. Islamsko učenje je tome dalo svoj najveći i presudan doprinos, za razliku od drugih naroda i njihovih svjetonazora.

Uzvišeni Allah upozorava i na drugim mjestima u Kur’ani Kerimu da ne dozvolimo sebi taj luksuz da uništimo svoj život koji nam je dat kao dar i emanet i da na to dobro uzvratimo činjenjem zlodjela koje na kraju vodi u propast:

„I ne bacajte se rukama svojim u propast!“ (El-Bekare, 195.)

U povijesti islama poznat je slučaj uglednog i hrabrog čovjeka koji je bio neustrašiv u mnogim bitkama boreći se na strani muslimana, ali je pokleknuo u momentima kada je bio ranjen, te je sa svojom sabljom izvršio samoubistvo. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je objavom obaviješten da će dotični izvršiti samoubistvo pa je rekao: „On je stanovnik Džehennema!“

Svakako i da čvrsta vjera u Allahovo određenje dobra i zla pomažu u preventivnom liječenju pokušaja suicida. Zato Allahov Poslanik, s.a.v.s., uči omladinu svog vremena, ali i sve ljude do Sudnjeg dana sljedećoj činjenici u koju nema ama baš nikakve sumnje: „O mladiću, podučit ću te nekim riječima… i znaj, kada bi se čitav svijet skupio da ti kakvu korist donesu, ne bi je mogli donijeti, osim sa onim što ti je Allah propisao. A kada bi se sakupili da ti kakvu štetu nanesu, ne bi ti je mogli nanijeti, osim u onom što ti je Allah već propisao. Podignuta su pera i osušile stranice.“ (Tirmizi i Ahmed)

I na kraju želim da zaključim riječima da je istinska vjera najbolji lijek i preventiva za problem suicida.